Pozdrav svima na mom kanalu!

Za jednostavnog vrtlara znanje se skuplja iz vlastitog iskustva, a nešto drugo iz savjeta susjeda, poznanika, blogera. Netko čita složenu znanstvenu literaturu, znanstvene članke. Ali ne razumiju svi ove članke, netko uopće nema vremena za to. Savjet također nije uvijek koristan i još više opravdan. Stoga se morate više oslanjati na sebe, kako kažu, «učite na svojim greškama». I moram reći, ovo nije najgori izbor i stvarno djeluje. U međuvremenu, među vrtlarima ne postoji konsenzus o potrebi korištenja obloga za sadnice. Neki tvrde da u tlu ima dovoljno hranjivih tvari i da prihranjivanje nije potrebno. Neki radije koriste samo organsku prihranu, smatrajući da je ekološki čišća i zdravija za biljku i za ljude. Da budem objektivan, osobno nisam vidio jake i jake sadnice uzgojene bez prihrane. Idemo shvatiti koji prihranjivanje najbolje funkcionira.

Nekad davno, svi smo tek počeli saditi. Sjeme su posijali u prvo tlo koje je naišlo, a mnogi nisu ni imali pitanja o bilo kakvom prihranjivanju, kasnije je došla «moda» za različite vrećice, bočice s čudotvornim lijekovima. A sad na hortikulturnom tržištu ima toliko ponuda, reklama, savjeta blogera i o tlima i o gnojivima da ćete ih htjele-ne htjeli koristiti. Je li potrebno? Uostalom, ranije su u selima sijali direktno u vrtnu zemlju i rasade dobre sadnice, a gnojiva za sadnice nije bilo. Odat ću vam tajnu da moja majka nikada nije kupila više od jednog pakiranja kupovne zemlje i uvijek je sadnice sijala u običnu vrtnu zemlju, brala u kante od jeseni, nikad je nije prerađivala ni čime tretirala. Neki će reći da je to nemoguće i da je vrtna zemlja preteška da sjeme proklija. Djelomično jest ali činjenica ostaje — sjeme je klijalo i nije loše, a sadnice su se pokazale sasvim pristojnim — bez kupljenih tla, pa čak i bez prihrane! Bilo bi moguće zaustaviti se na ovome, ne govoriti ne o tlima, ne o preljevima, kad možete bez svega toga, ali budući da govorimo o prihranjivanju i tlima, razgovarajmo.

Tijekom godina svog iskustva morao sam kupovati i skupo zemljište i jeftinije zemljište, nakon čega se formirao određeni zaključak. I zaključak je sljedeći: nije bitna cijena, bitan je sastav, a vrlo je važno paziti i na kiselost tla. Uzmite čvršću hortenziju, ona se nikada neće do kraja razviti u tlu sa slabom kiselošću, ali pokušajte posijati sjeme istih rajčica u kiselo tlo, tako da neće ni niknuti. Jeste li doživjeli takve neuspjehe? Ako da, onda super! Iskustvo postoji, a za ubuduće pri kupnji zemlje za presadnice rajčice ili paprike svakako obratite pozornost barem na kiselost zemlje naznačenu na pakiranju. A kada sadite hortenzije, u jamu za sadnju dodajte kiselo tlo (PH 2,5-5) ili kiseli treset s visokog močvara. A netko je te iste božure posadio u hladovini ili pored velikih grmova ili drveća — i nikada nisu procvjetali, i presađivanje na novo sunčano mjesto — iznenadio vas je raskošnim cvjetanjem? Ali ne govorimo o božurima, već o sadnicama i preljevima.

Postoji mišljenje da sadnice za vrijeme svog rasta imaju dovoljno hranjivih tvari iz tla i nema potrebe uopće gnojiti sadnice, dovoljno je posaditi sadnice u veću posudu i sadnice će imati ishranu. do sadnje u zemlju. Ali ne! Otišli smo i probali. Otprilike 2-3 tjedna nakon branja tijekom razdoblja intenzivnog rasta, sadnice u čašama apsolutno bilo kojeg volumena postaju nepristojno blijede, ne lijepe, rastežu se, padaju ili usporavaju razvoj, a s tim se smanjuje motivacija vrtlara da nešto uzgaja. Uostalom, kada sijemo nešto, nehotice i podsvjesno zamišljamo jake, zdepaste sadnice ove vrste, sa sigurno debelom stabljikom, svijetlim i bogatim lišćem, a zatim ogromnim četkama s ne manje ogromnim crvenim rajčicama koje su sazrele na grmu već u sredina ljeta.

Argumenti u korist velikih spremnika za uzgoj sadnica potpuno su opravdani, ali samo djelomično. Doista, iz vlastitog iskustva, pa čak i bez njega, jasno je da se u velikom kapacitetu korijenski sustav biljke bolje razvija, ima prostora za rast, ali to je samo jedna strana novčića. Ima prostora za rast, ali što je snažniji korijenski sustav, to je i biljka jača i moćnija, odnosno njen nadzemni dio, a sva ta masa treba hranu. I naravno da će biti dovoljno, ali ne zadugo. I dalje ćemo se suočiti s činjenicom da će biljka, čak iu velikom kapacitetu, u određenoj fazi razvoja usporiti razvoj, izgubiti svoj vanjski atraktivan izgled. I ovdje ćemo doći do potrebe korištenja mineralnih ili organo-mineralnih obloga, nakon čega će sadnice ustati i postati ljepše pred našim očima. To je apsolutno neosporna činjenica.

Postoje vrtlari koji zagovaraju isključivo organski uzgoj i na sve načine odbijaju korištenje mineralnih gnojiva. To je njihova stvar. I ovdje sam imao iskustva, pokušao sam zalijevati i hraniti organskim tekućim gnojivima u razdoblju sadnica i, da budem iskren, nisam bio baš impresioniran. Pokušao sam koristiti samo organsku tvar za odrasle biljke i sve također nije loše, ali samo je prinos nizak, ali grmovi su lijepi, svježi i jaki, opet, ako ne pretjerujete. A razlog tome je visok sadržaj dušika u organskoj tvari, a dušik nam treba samo na samom početku, a zatim strogo dozirano, ili čak i bez usjeva, možete ostati, sadnice se jednostavno «ugoje» sa svim posljedice, na štetu produktivnosti. Evo vam objašnjenja zašto je organska ishrana dobra, ali samo umjereno, i zašto su biljke lijepe, a urod je mali. Sve postaje zeleno. Organska tvar je bogata ne samo dušikom, nego da bi se iz njega dobili i drugi korisni spojevi u tlu moraju proći određeni složeni kemijski procesi, a ljeto je kratko i trebamo žetvu već u srpnju-kolovozu, a onda kasno plamenjače i hladnoće, a to je doista teško i jednostavnom vrtlaru nije potrebno i nepotrebno zalaziti u kemijske procese. Ista stvar o mjeri vrijedi i za druge elemente, makro i mikro. Ovom prilikom za sebe isključujem prihranjivanje isključivo organskim tvarima kako sadnica tako i odraslih biljaka. a doista je teško i jednostavnom vrtlaru nije potrebno i nepotrebno udubljivati ​​se u kemijske procese. Ista stvar o mjeri vrijedi i za druge elemente, makro i mikro. Ovom prilikom za sebe isključujem prihranjivanje isključivo organskim tvarima kako sadnica tako i odraslih biljaka. a doista je teško i jednostavnom vrtlaru nije potrebno i nepotrebno udubljivati ​​se u kemijske procese. Ista stvar o mjeri vrijedi i za druge elemente, makro i mikro. Ovom prilikom za sebe isključujem prihranjivanje isključivo organskim tvarima kako sadnica tako i odraslih biljaka.

Ostaju ili organo-mineralni kompleksi ili mineralni kompleksi. I tu sam osobno, i za one i za druge. „Mineralna gnojiva za presadnice s elementima u tragovima“ vrlo povoljno djeluju na razvoj biljaka. Koji su elementi uglavnom uključeni u sastav ovih gnojiva? Dušik, fosfor, kalij i mikroelementi — bakar, cink, željezo, bor, magnezij, mangan i drugi, te humati u organo-mineralnim plus. Ništa suvišno, sve je uravnoteženo i u pravim omjerima za sadnice.

U regijama sa lošim tlom bez prihrane ne možete uzgojiti dobar urod, stoga, u sporovima, da li koristiti ili ne gnojiti i za sadnice i za odrasle biljke u zemlji, ja sam isključivo za primjenu, inače sav posao na uzgoj sadnica i usjeva sveden na minimalan uspjeh.

Što se tiče organske tvari, nju bih koristio isključivo zbog dugotrajnog učinka, poboljšanja kvalitete tla. Uveo je organske tvari (briljantno zeleno, infuzije iz njega, gnojivo, tekuće organske prihrane iz trgovine itd.) i pustio ih da tamo u tlu međusobno djeluju, razgrađuju se, kombiniraju i poboljšavaju. Ali organsko ne smatram mono gnojivom.

Prijatelji, mislite li da sadnice i odrasle biljke trebaju prihranu? Kakvu prihranu preferirate i koristite?

Pretplatite se, stavite , podijelite svoje iskustvo, savjete, mišljenja i zapažanja u komentarima, pratite nove publikacije na mom kanalu.